Zbog velikog broja kišovitih dana i niskih temperatura koje su obeležile protekli period, pčelari se već na početku pčelarske sezone ne mogu nadati značajnijim prinosima.

Pčelarska godina je krenula dobro, sa cvetanjem, što je pogodovalo za kvalitetno razvijanje pčelinjih društava. Međutim, prilikom cvetanja bagrema došao je period kiše i hladnoće, što je uticalo na smanjen rad pčela i unos meda u košnice, tako da mnogi pčelari ove godine očekuju vrlo male količine bagremovog meda.

Za pčelare bagrem je jedna od najvažnijih medonosnih biljaka, a maj je mesec bagremove paše, i većina radova na pčelinjaku je sada povezana sa tim aktivnostima.

U posljednjih nekoliko dana, kada je bagrem bio u punom cvatu, zbog promjenjivog proletnog perioda, pale su obilne kiše, a temperatura se spustila čak do jednocifrenih brojki, što se već na početku sezone negativno može odraziti na celokupnu pčelarsku proizvodnju.

Za pčelare bagremova paša je izuzetno bitan faktor ukupnog privređivanja u ovoj grani poljoprivrede, jer bez optimalnog prinosa meda u ovom periodu pčelarske sezone, teško je očekivati dobre rezultate do kraja godine. Ipak, očekuje se da će u narednom periodu doći do poboljšanja vremenskih prilika, pogotovo za vreme cvetanja lipe i kestena, što bi mogao biti spas za pčelare.

Gorući problem s kojim se poslednjih godina suočavaju pčelari kao i brojni poljoprivrednici su „negativni klimatski uticaji“. Kao rezultat toga imamo da se pčelarstvo i proizvodnja meda na ovim prostorima suočava s velikim gubicima, zbog čega značajan broj pčelara odustaje od proizvodnje ili je smanjuje, tako da je i na tržištu prisutno sve manje domaćeg meda.