Tehnološki minerali važna su sirovina za proizvode poput čipova, lasera i magneta u električnim vozilima, vjetroturbinama i potrošačkoj elektronici.

Malezija planira zabraniti izvoz tehnoloških minerala i razviti domaću industriju koja će obuhvatiti celi lanac vrednosti, najavio je premijer Anwar Ibrahim. Tehnološki minerali važna su sirovina za proizvode poput čipova, lasera i magneta u električnim vozilima, vetroturbinama i potrošačkoj elektronici. U javnosti poznatiji su pod nazivom ‘retki minerali Zemljine kore’, prenosi Hina. Malezija ima samo 30.000 metričkih tona rezervi tih metala, prema podacima Geološkog izveštaja SAD-a iz 2019. godine, tek delić u globalnim razmerima. Najveće su u Kini, gde prema nekim procenama dosežu 44 miliona tona.

Vlada će podržati razvoj domaće industrije tehnoloških minerala, izjavio je Anwar, dodavši da će zabrana “garantovati maksimalnu zaradu” Maleziji.

Trenutno nije jasno izvoz kojih metala Malezija planira zabraniti ni kada će zabrana stupiti na snagu. Sektor tehnoloških minerala trebao bi malezijskom BDP-u u 2025. doneti čak 9,5 milijardi ringita (dve milijarde dolara) i otvoriti gotovo 7.000 radnih mesta, istakao je premijer u parlamentu.

“Krenut ćemo s izradom detaljnih mapa izvora retkih minerala i osmisliti sveobuhvatan poslovni model koji će uključivati istraživanje i vađenje, preradu i prodaju kako bismo zadržali lanac vrednosti unutar svojih granica”, rekao je.

Najava malezijskog premijera privukla je ipak pažnju budući da zapadne zemlje tragaju za novim izvorima nabavke kako bi smanjile zavisnost o Kini, najvećem proizvođaču.

Australijski Lynas Rare Earths, najveći proizvođač tehnoloških metala izvan Kine, ima u Maleziji pogon za preradu koncentrata koji dobiva iz Australije.

Malezija je ograničila delove njegovog poslovanja, tvrdeći da su postupci lomljenja i ispiranja podigli nivo radijacije. Lynas osporava tu tvrdnju.  Izvor: Agencije i portali