Društvo

TREBA ZNATI: Slatki pelin

Davno, davno na području drevne Kine, a navodno u Kini čak i pre stotinak godina, medicina je bila zasnovana na potpuno drukčijem principu od ove medicine koju svi poznajemo. Tada su zdravi ljudi plaćali svaki svojem doktoru jednu osnovnu svotu, nešto kao “pretplatu’’.

Uvod o kineskoj medicini nudi jedan odgovor na pitanje zašto je tradicionalna kineska medicina bila i ostala tako efikasna u lečenju i prevenciji mnogih bolesti. Odgovor tradicionalne kineske medicine na pandemiju COVID-19 uključuje slatki pelin ili bejturan (latinsko ime Artemisia Annua) kao jedan od najvažnijih elemenata. Slatki pelin je njihov tradicionalni lek protiv malarije, i teških stanja gripa.

Poznat i modernoj zapadnoj medicinskoj nauci, pogotovo nakon što je dr. You You Tu dobila 2015. godine Nobelovu nagradu za dokazanu efikasnost artemisinina (dominantnog aktivnog sastojka slatkog pelina) u borbi protiv malarije.

I pre toga neki od najsposobnijih travara na ovim prostorima su sadili slatki pelin i uspešno ga koristili u lečenju različitih hroničnih bolesti, uključujući neke karcinome.

(adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({}); U proteklih desetak meseci lično smo se uverili više puta na sebi i prijateljima u efikasnost čaja slatkog pelina kod ublažavanja simptoma i lečenja posledica gripa (na primjer osećaja “težine u plućima’’) .

A zašto se o slatkom pelinu ne govori baš ništa u domaćim i inostranim main stream medijima?

U pronalaženju odgovora nudimo vam sažetak wikipedia stranice o Covid-Organics:

U prvom paragrafu piše da je Madagaskarski predsednik, Andry Rajoelina, na početku pandemije započeo proizvodnju tog lekovitog pića (skračeno ime CVO) na bazi jedne biljke iz porodice Artemisia, ekstrakcijom artemisinina kojim se (dokazano) leči malarija. Piše da Madagaskarski predsednik tvrdi da CVO sprečava i leči simptome bolesti korone.

U drugom paragrafu se opisuje učešće naučnih institucija u izradi tog lekovitog napitka. Na kraju se navodi da je Rajoelina naredio distribuciju CVO-a svim svojim građanima, a tu su i brojke zaraženih (odnosno PCR pozitivnih), njih 3472, i preminulih od bolesti Korone, njih 33, u Madagaskaru, prema statistikama od 7. avgusta 2020.

Zatim slede dva paragrafa o Svetskoj Zdravstvenoj Organizaciji kao i kontraverziji oko slatkog pelina. Naime, kao što pogađate, Rajoelinina zamisao i izvedba se nije svidela Svetskoj Zdravstvenoj Organizaciji, koja od kraja septembra 2020. ipak surađuje sa Madagaskarom oko pitanja statistika vezanih uz pandemiju, ali istovremeno ne preporučuje korišćenje nefarmaceutski obrađene biljke iz roda Aremisia za lečenje i koje bolesti. Obrazlažu da su iskreno zabrinuti kako bi CVO ili bilo koji nefarmaceutski lek na bazi slatkog pelina mogao ugroziti lečenje paludizma odnosno malarije pomoču antimalarijskih lekova koje oni preporučuju, time da bi mogao povečati otpornost uzročnika malarije na ove potonje.

Zatim su navedene neke od afričkih i karibskih država koje su već usvojile CVO kao lek protiv korone. Ima ih navodno više od dvadeset. Najavljuje se i novi lek – tableta CVO-plus, isto u izradi laboratorija iz Madagaskara.

Zašto Svetska Zdravstvena Organizacija toliko brine o artemisininu, a time i o slatkom pelinu?

Poruka svetski poznatog botaničara i herbalista dr. James A. Dukea koju je uputio svima, kao odgovor na tvrdnje da je slatki pelin težak za uzgoj i da zbog toga odmah (valjda nakon gore navedene Nobelove nagrade iz 2015.) okuplja genetičare i ulaže u proizvodnju genetički modificiranog artemisinina, je vrlo korisna. U njoj se potvrđuje lekovitost slatkog pelina, kao i činjenica da ga ljudi mogu sami saditi i da raste dobro, šireći se praktički kao korov, i to u različitim klimatskim uvijetima. A poznato nam je da su genetski modificirani organizmi u pravilu vrlo opasni za našu planetu, dok filantropi koji ulažu u GMO, i pritom daju brižne izjave o klimatskim promjenama i ekološkom razvoju čovečanstva, su u najmanju ruku nedosledni.

Jedan od poznatih svetskih stručnjaka iz ove oblasti za naš portal “Budite u toku“ je o slatkom pelinu rekao kratko: -Slatki pelin se uspesno gaji i plantažno, kao monokultura (Makedonija). Izuzetna bijka, koja pomaze kod prehlada, viroze i dr. bolesti. Jača imunitet. Caj (uvarak) ima specifičan, prijatan ukus i miris. Cena je smešna u odnosu na slične preparate u apotekama. Lično koristim sl. pelin i nikad, bukvalno nikad ne patim od prehlade, viroze, gripa i dr. Šteta sto se malo govori i piše o slatkom pelinu, steviji, koprivi, konoplji,divljem origanu i dr.Agencije i portali, logicno, BuT

Categories: Društvo

Leave a Reply