Ekonomija

Čim cene akcija pet velikih tehnoloških kompanija rastu iznad iracionalnih procena, nešto nije u redu. Maloprodajni kupci su uložili„sve“ na vrh i zaklaće se.

Apple – koja je upravo postala prva američka kompanija koja je prešla tržišni vrh od dva biliona dolara – 24. avgusta je podelila akcije četiri za jednu, dok je Appleu trebalo 38 godina da dostigne vrednost od bilion dolara, to je udvostručeno u samo dve godine – to je ludo. Svako ko sada kupi Apple verovatno će izgubiti novac – podeljen ili bez podele, to je vrlo precenjeno i deo je velikog balona od kojeg mali investitori trebaju bežati! Jer, kompanije obično nikada ne udvostruče vrednost u tako kratkom vremenskom periodu – posebno u vreme najgore ekonomske depresije ikada.

Cene elitnog skupa deonica američkih kompanija koje su se kotirale visoko postale su neslavno razdvojene od ekonomske stvarnosti ekonomske depresije Main Streeta. Danas je indeks NASDAQ Composite odskočio na zadivljujući novi maksimum od 11.257,42, što je oko 15 procenata više u odnosu na vrhunac pre Covida, što je impresivno. Indeks Standard&Poor’s 500 trgovao se na 3.399,54, što je još jedan rekordni nivo. Takođe su postavljeni novi rekordi u sve većem jazu nejednakosti bogatstva. Tržišta su preskočila i cene su bolje nego kod oporavka u obliku slova V.

Ono što više iznenađuje je kako su akcije kompanije Apple porasle 123 procenta u poslednjih 12 meseci, trgujući iznad 468 dolara po akciji. Kompanija je postavila još jedan rekord: Apple je postao prva američka kompanija koja ima tržišnu kapitalizaciju preko dva biliona dolara. Isplate izvršnog direktora kompanije Apple Cook i drugih rukovodilaca biće astronomske.

Apple je sjajna kompanija. Oni prave odlične proizvode, a Apple donosi profit. U proteklih deset godina Apple je potrošio skoro 300 milijardi dolara otkupljujući svoje akcije, što daje iluziju da je to isplativije nego što jeste. Centralne banke poput Švajcarske narodne banke kupuju akcije kompanije Apple. Tehnološka kompanija finansira eio otkupa akcija izdavanjem obveznica koje su kupovale centralne banke. Apple je pozajmio milijarde ispod jednog procenta za finansiranje svoje velike šeme otkupa. Tim Cook, koji poseduje skoro milion akcija, veoma je zadovoljan.

Apple je izvanredan slučaj. Apple je najznačajnija komponenta NASDAQ 100 indeksa sa 13,6 posto udjela, Microsoft Bill Gatesa oko 11,2 posto, Amazon Jeffa Bezosa 11 posto, Brin / Pageov Google 7,2 posto, Facebook Marka Zuckerberga oko 4,3 posto, St. Elon Muskova Tesla 3,4 odsto. Da budemo kristalno čisti, sve su ove kompanije po današnjim cenama grubo precenjene.

Da li se istorija ponavlja?

Između kraja 1995. i početka 2000. godine, NASDAQ je porastao preko 400 procenata, rastući do 5.050. Taj “balon” bio je poznat pod nazivom balon.tačka. Zastrašujuće je kako nekoliko kompanija danas vredi znatno više od mnogih kompanija tokom tog vrhunca 2000. godine. Sa onog uzvišenog vrha “dot.bomb.” procene 2000. godine, tehničke zalihe su propale i mnoge kompanije su propale, a NASDAQ je pao za 80 procenata. Godine 1996., kad je NASDAQ počeo da ključa, predsedavajući Federalnih rezervi Alan Greenspan, serijski duvač balončića, špekulativni balončić nazvao je “iracionalnom bujicom”. Bilo je potrebno šesnaest godina da se NASDAQ vrati na nivo preko 5.050 i tek nešto više od četiri godine da se podigne na današnji maksimum od 11.257,42.

Da li su ove cene akcija i procene opravdane? Ne nikako. Da li vas ovo zbunjuje? Da. Bogati su postali bogatiji, srednja klasa i niži prevareni su od najvećih, ali došlo je do najkrvavijeg pomaka u bogatstvu.

Ovo je počelo 2009. godine, kada su centralne banke spašavale banke na štetu poreskih obveznika. Istovremeno, političari su stvorili diverziju: ekstremna polarizacija kada se ta finansijska pljačka dogodila u periodu 2009-2020. Oligarhi silicijumske doline sada kontrolišu vesti koje gledate, priče koje cenzurišu i većinu američkog bogatstva. Ovi ljudi žele da utiču na rezultate predsedničkih izbora 2020. godine, pa će platiti još manje poreza i imati još više moći.

Kako se to dogodilo? Štampanje novca centralne banke naduvalo je najviše groteskne balone imovine na tržištima akcija, obveznica, imovine i kredita u istoriji. Svi ovi novi rekordi postavljeni su kao glavna ulica, a svet trpi najznačajniju ekonomsku depresiju od kada su počela beleženja. Preko 30 miliona Amerikanaca je nezaposleno, a ekonomija se u drugom kvartalu smanjila za 33 posto.

Nijedan članak o nevjerovatnoj balon tehnologiji ne bi bio potpun bez spominjanja Tesle Elona Muska. Akcije Tesle su povećane za 39 odsto u posljednjoj sedmici, 136 odsto u prethodnih 90 dana i 745 odsto u posljednje 52 sedmice. St. Elon će ove godine „zaraditi“ bonus od 10 milijardi dolara, a njegova svojina u Tesli porasla je 75 milijardi dolara u prošloj godini. Nije loše, s obzirom da Tesla ne donosi profit, koristi kreativno računovodstvo, prima ogromne državne subvencije i prodaje „uobičajene karbonske kredite“. Tesla će biti studijski slučaj poslovne škole na Harvardu o balonima i iracionalnom bujnom stanju.

Rušenje eionica i ekonomska depresija biće brzi, žestoki i razorniji od autonomije Tesle koja se ludom brzinom zabija u zid od cigle. Agencije i portali

Categories: Ekonomija

Leave a Reply