Gubitak pamćenja, poput zaboravljanja imena ili praćenja razgovora, opšte je poznat kao ključni pokazatelj demencije.Međutim, stručnjaci sada ističu i manje očigledne znakove upozorenja koji nisu direktno povezani sa pamćenjem, a mogu se pojaviti u svakodnevnim situacijama, poput vožnje, piše Express.co.uk.

Doktor Dominik Grinjer, lekar opšte prakse iz klinike The Health Suite u Lesteru, objašnjava da postoje dvije značajne promjene koje mogu ukazivati na demenciju, a jedna od njih može biti vidljiva upravo za volanom.

„Ljudi su toliko usredsređeni na gubitak pamćenja da mogu previdjeti znakove koji su im doslovno pred očima“, rekao je doktor Grinjer. Dodao je da mogu proći mjeseci, pa i godine, prije nego što porodica poveže takve promjene sa mogućom dijagnozo

Jedan od često zanemarenih simptoma jesu vizuelnoprostorne poteškoće, odnosno problemi sa obradom prostornih informacija. Takve poteškoće povezuju se sa oblikom Alchajmerove bolesti koji se po pravilu razvija ranije nego što je uobičajeno.

Rani pokazatelji uključuju probleme sa procenom udaljenosti tokom vožnje ili parkiranja, teškoće sa razumijevanjem vizuelnih scena, snalaženjem u poznatom okruženju ili prepoznavanjem lica.

Promjene ličnosti i ponašanja

Kod frontotemporalne demencije promjene ličnosti često se javljaju znatno prije problema sa pamćenjem. Porodica i okolina ih, međutim, nerijetko pripisuju prirodnom procesu starenja.

Nekada obzirna i saosećajna osoba može postati impulsivna, davati neprimjerene komentare, izgubiti interesovanje za aktivnosti koje su je ranije radovale i generalno pokazivati manje brige za uticaj svog ponašanja na druge. Porodice često dugo traže druga objašnjenja prije nego što posumnjaju na demenciju, a rani znaci mogu biti i anksioznost, razdražljivost, kao i promjene raspoloženja.

„Ove promjene dugo mogu biti pripisivane bračnim problemima ili krizi srednjih godina prije nego što se potraži pomoć“, objašnjava doktor Grinjer.

„To je potpuno razumljivo, ali može odložiti postavljanje dijagnoze koja bi zapravo donijela olakšanje i ponudila odgovore“, dodaje doktor.

Demencija nije jedinstvena bolest sa fiksnim skupom simptoma. Može uticati na pamćenje, jezik, sposobnost odlučivanja, ponašanje ili prostornu svijest, a može započeti bilo kojim od navedenih problema.

„Gubitak pamćenja je najpoznatiji početni simptom i svima se savjetuje da obrate pažnju na njega. Ipak, to znači da osobe kod kojih bolest počne drugačijim simptomima mogu znatno duže čekati na tačnu dijagnozu“, pojasnio je doktor Grinjer.

Ljekar zato poziva sve koji primijete neobjašnjive promjene kod sebe ili svojih bližnjih da se jave svom ljekaru i zatraže procjenu za demenciju, jer to često omogućava bolji pristup liječenju.

„Procjena nije dijagnoza, već prvi korak. Ona može isključiti problem, isto kao što ga može i potvrditi“, zaključio je doktor Grinjer.