U Crnoj Gori, zemlji koja sebe ponosno naziva multietničkom i multikulturnom, odavno je očigledan paradoks – državljani Crne Gore nalaze se u zatvoru na Kosovu i Metohiji zbog natpisa „Kosovo je Srbija“, dok se istovremeno u našim gradovima vijore zastave Albanije i tzv. Kosova.

Robija zbog istine

Tri građanina Crne Gore uhapšena su na Kosovu zbog poruke koja je u skladu sa međunarodnim pravom – „Kosovo je Srbija“. Ova fraza nije samo stav većine građana Crne Gore već i princip koji potvrđuje Rezolucija 1244 Savjeta bezbednosti UN. Umesto da ih štiti, crnogorska vlast ćuti. Da li je moguće da su nacionalno dostojanstvo i zaštita naših državljana postali sporedna stvar u političkim kalkulacijama?

Podsjetimo, trojici mladića Marinku Jovanoviću (24), Rajku Krivokapiću (34) i Dragutinu Lalatoviću (24), hodočasnicima iz Nikšića koji su u nedelju, na praznik Svetog Stefana Dečanskog, ktitorske slave manastira Visoki Dečani, uhapšeni u blizini ove svetinje, Osnovni sud u Peći odredio je pritvor od mjesec dana.

Zastave koje služe kao provokacija

Dok naši sunarodnici sjede u zatvoru, u Crnoj Gori se bez ikakvog otpora ističu zastave tzv. Kosova, simbola nepriznate države koja narušava teritorijalni integritet Srbije. Ulcinj i Tuzi danas više liče na gradove južnog susjeda nego na dio Crne Gore. Ulica u Tuzima postaje scena za otkrivanje spomenika Skenderbegu, dok albanske zastave služe kao potvrda nacionalnog dominantnog narativa.

Ćutanje crnogorskih vlasti

Dok Albanci slobodno slave svoj Dan zastave, pitanje je gdje je reakcija crnogorskih zvaničnika na ovaj slučaj. Kako je moguće da nema nijedne osude hapšenja naših građana na Kosovu*? Da li je moguće da su tri uhapšena građanina, u očima države, žrtve „pogrešne politike“?

Dupli standardi

Ova situacija ogledalo je duplih standarda. Sa jedne strane, kažnjava se sloboda izražavanja Srba na Kosmetu, a sa druge se toleriše istorijski revizionizam i isticanje zastava koje predstavljaju negiranje srpskog identiteta. Građani s pravom postavljaju pitanje: ako se naša država ovako ophodi prema nama, ko će nas onda štititi?

Poziv Eparhije budimljansko-nikšićke je glasan i jasan: crnogorska vlast mora reagovati. Međutim, ostaje utisak da su crnogorski državljani ostavljeni na milost i nemilost prištinskim vlastima – sve u cilju očuvanja političkih saveza i izbjegavanja „nezgodnih“ pitanja.

Ovaj slučaj nije samo priča o zastavama, spomenicima i hapšenjima. To je priča o tome ko smo kao društvo i kakve vrijednosti smo spremni da branimo. Ako se crnogorska vlast ne osvrće na očiglednu nepravdu prema svojim građanima, šta to govori o njenim prioritetima? Zastave na našim ulicama možda vijore, ali u srcima mnogih one ne predstavljaju ništa osim provokacije i podsjećanja na sve ono što smo dozvolili da izgubimo. Izvor-foto: IN4S