Društvo

PUBLIKACIJE: Dogodine u Prizrenu – san o slobodi!

Prošla su vremena glasnog ćutanja o onome što je NATO učinio srpskom narodu i Srbi moraju da pričaju svoju istinu svojoj deci, posebno jer su ona bila žrtve zločina Alijanse, rekao je direktor izdavačke kuće „Dobrodetelj“ i urednik knjige za decu „Srbi protiv NATO od 1991. do 1999. godine“ Aleksandar Miljević.

Svetlost dana ugledala je nova knjiga „Dogodine u Prizrenu – san o slobodi“, a ovog puta Miljević je izdavač, urednik i pisac.

Miljević za portal IN4S kaže da je nova knjiga ohrabrenje, kako nikada ne bismo odustali od slobode.

„Knjiga govori o večitom i najvećem srpskom snu – snu o oslobođenju našeg Svetog Kosova i Metohije, koje je okupirano i na kome od 1999. progone srpski narod, a jednom činu tog progona nažalost prisustvujemo i ovih dana. Knjiga je namenjena pre svega deci od 10 gdo 15 godina, ali i omladini starijoj od 16 godina, pa i odraslima. Svima nam treba da vidimo zamišljeno oslobađanje Kosova i Metohije i da se tako ohrabrimo, kako nikad ne bi odustanali od tog sna o slobodi. Ni mi, ni naša deca, ni deca naše dece…sve dok sloboda ne dođe. A doći će pre ili kasnije“, navodi Aleksandar Miljević.

U knjizi se radi o snu dečaka koji sanja povratak i oslobođenje južne srpske pokrajine. Šta Vas je navelo na ovakav pristup?

-Tako je. Dečak zaspi slušajući pesmu Dogodine u Prizrenu Beogradskog sindikata i etno grupe Trag i ona ostavi takav utisak na njega da sanja povratak srpske vojske na Kosovo i Metohiju. Srpski specijalci upadaju u Dečane i Pećku patrijaršiju da bi je zaštitili od spaljivanja od strane Albanaca u povlačenju i sve vreme se bore protiv nadmoćnijeg neprojatelja. Za to vreme glavnina srpske vojske osvaja Gazimestan, Gračanicu i Prištinu i slikaju se pred praznom američkom bazom Bondstil zajedno sa ruskim dobrovoljcima. Dečak jasno vidi suze radosnice kod dece i vojnika u oslobođenom Orahovcu, konačno oslobođenje svih naših svetinja i trijumfalan ulazak srpskih tenkova u carski Prizren.

Ovaj pristup pripovedanja u formi sna sam uzeo jer takav san mnogi Srbi sanjaju u svim srpskim zemljama. I zato što je san o slobodi jako važan, jer dok god se san o slobodi sanja do tada nismo robovi već zarobljenici, koji će prvom prilikom ustati da se oslobode. I to ne samo na Kosovu i Metohiji, već na celom Balkanu.

Da li kroz ovo štivo vraćamo Kosovski zavet u dečije duše?

Da, i to na način koji je današnjoj deci blizak. Dugo sam kao izdavač dečijih knjiga srpskog tradicionalnog koda imao ideju da objavim neku dečiju knjigu o našem Svetom Kosovu i Metohiji, ali nisam znao kako deci da objasnim Svetinju Kosova i Metohije i sam Kosovski zavet, jer je to deci apstrakno, daleko, nejasno. A da im pričam samo o manastirima, bogatstvima Kosova i Metohije to bi im bilo nezanimljivo. Da pišem samo o Kosovskoj bitki i junacima, o tome se već mnogo pisalo i za decu.

Pri objavljivanju knjige Srpski junaci od Kosovskog boja do Košara shvatio sam da decu najviše interesuju događaji naših vremena i događaji koji su im poznati, jer su ih najviše zanimele Košare, uzimali su imena junaka sa Košara i igrala se. Stoga sam se vezao za svima, pa i deci, poznat pozdrav Dogodine u Prizrenu, kako bi ih od početka zainteresevao za temu, a buduću vojnu akciju oslobađanja sam osmislio jer deca vole akciju, i prikazao ih upečatljivim ilustracijama. Pored toga u knjizi postoje i kratke interesantne pričice o Kosovu i Metohiji, kao i 15 QR kodova koji deca skeniraju na mobilnim telefonima, što inače stalno rade i jako im je blisko, i to ih vodi na video sadržaje o Kosovu i Metohiji: o najpoznatinijim manastirima, poznatim pesmama(rok, rep, etno…) kao i o progonu srpskog naroda od 1999.godine.

Nadam se da ćemo na ovaj neobičan i deci 21.veka blizak način uspet da ih zainteresujemo za Kosovo i Metohiju, pa kada porastu neka traže više.

Šta ova knjiga predstavlja za Vas lično?

Za mene lično ona je bila terapija. Napisana je naglo u februaru ove godine, a rodila se iz jeda i nemoći zbog svega što se tada dešavalo na Kosovu i Metohiji, a mi ne možemo ništa da pomognemo. Imao sam jaku potrebu da nešto uradim. I u jedno besano veče mi se pred očima ukazala slika naše vojske na Gazimestanu, gde se na spomeniku vijori velika zastava sa likom Sv.Cara Lazara. Odmah ujutru sam pozvao ilustratora Peđu Ikonića, osvedočenog patriotu i učesnika u ratovima za Republiku Srpsku, i preneo mu ideju. On je odmah pristao, i za dan-dva uradio skicu moje vizije sa Gazimestana, koja je sada na naslovnoj strani knjige. Ona je tako dobro izgledala da smo odmah nastavili da radimo, ja da pišem, on da crta, i knjiga je eksplodirala. Obojica smo bili jako, jako motivisani. I evo je sada pred nama, možda baš kad je i bila potrebna, da bude bar mala podrška srpskom narodu na Kosovu i Metohiji u borbi protiv okupatora.

Neki ljudi kada su je videli su rekli da je ovo s jedne strane opasna a sa druge strane lekovita knjiga jer daje jasnu viziju da je sloboda moguća. Stoga je odraslima preporučujem kao lek od umora i gubljenja nade i kao instrument da se deca zainteresuju za Kosovo i Metohiju.

Miljević navodi da naše vreme dolazi i da srpski narod na KiM treba izdržati.

-Moj stav je da ide naše vreme i da treba izdržati. Naši neprijatelji slabe, a naši prijatelji jačaju. Sloboda se približava, i moramo svi izdržati jer nas žele slomiti sada, jer znaju da kasnije više neće moći

Čovek koji je postao simbol srpskog otpora na Balkanu, Predsednik Republike Srpske Milorad Dodik, pozvao je na ujedinjenje srpstva na Balkanu. To je velika ideja koja može sve da nas okupi i sve da nas motiviše i pokrene u 21.veku. Potrebno je da svi Srbi, a naročito oni u Srbiji, stanu iza te velike ideje, i krenu da rade na njenoj realizaciji, jer kroz ujedinjenje mi ćemo se svi i osloboditi. Zamislite da Dodik, ili neko njemu sličan, bude sutra Predsednik ujedinjenih srpskih zemalja! To bi bila slobodna zemlja! A geopolitika nam ide na ruku, po prvi put u poslednjih 100 godina. Stoga sve čitaoce pozdravljam radosnim i pozdravom punim nade:

Dogodine ujedinjeni!

Dogodine u slobodi!

Dogodine u Prizrenu!

Izvor-foto:In4S

Categories: Društvo

Leave a Reply