Danas se navršava 28 godina od početka zločinačke ofanzive hrvatskih snaga na područje Zapadne Slavonije, dela Republike Srpske Krajine (RSK) koji je tada bio pod zaštitom snaga UN. U Gradišci je obeleženo 28 godina od egzodusa Srba iz zapadne Slavonije u hrvatskoj akciji „Bljesak“, u kojoj je poginulo 283 ljudi srpske nacionalnosti, od kojih 114 civila, među njima 56 žena i 11 djece do 14 godina.Kod Spomen-obilježja poginulim srpskim civilima i vojnicima iz Zapadne Slavonije, služen je parastos i položeni vijenci. Obilježavanju je prisustvovao i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.Dodik je izjavio da ubijanje civila i granatiranje izbjegličkih kolona ne može biti pobjeda, kako to predstavlja druga strana dok se Srbi sjećaju svojih poginulih. Dodik je podsjetio da sve dok se Srbi sjećaju svojih poginulih u ratovima devedesetih godina, na drugoj strani te akcije slave kao pobjedu. – Ne može pobjeda biti ubijanje civila na kućnom pragu kao ni granatiranje izbjegličkih kolona – rekao je Dodik danas u Gradišci gdje je prisustvovao obilježavanju 28 godina od egzodusa Srba iz Zapadne Slavonije u zločinačkoj hrvatskoj akciji „Bljesak“. Tokom dvodnevne operacije „Bljesak“, započete 1. maja 1995. godine oko pet sati ujutru artiljerijskim napadom na Pakrac, hrvatska vojska je preuzela kontrolu nad Zapadnom Slavonijom.

U akciji „Bljesak“ stradao je veliki broj srpskih civila, a oko 15.000 njih napustilo je to područje.

Po podacima Dokumentaciono informacionog centra Veritas, u toj akciji je ubijeno ili nestalo 283 Srba.

Veritas navodi da su do sada pronadjeni posmrtni ostaci 162 osobe, a da se 121 i dalje vodi kao nestala.

Najviše žrtava bilo je u selima Medari i Paklenica.

Zbog ratnih zločina počinjenih u akcijama „Bljesak“ i „Oluja“, Tribunal za ratne zločine u Hagu pripremao je optužnicu protiv tadašnjeg predsednika Hrvatske Franja Tudjmana koji je umro 1999. godine.

Haški istražitelji su saslušali više hrvatskih oficira osumnjičenih za zločine u akciji „Bljesak“, ali protiv njih nisu podignute optužnice.

Pred sudovima u Hrvatskoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini, protiv pripadnika hrvatskih snaga pokrenuto je nekoliko krivičnih postupaka za zločine u toj akciji, ali oni nisu odmakli dalje od pretkrivične faze.

Dan po otpočinjanju akcije „Bljesak“, tadašnji predsednik RSK Milan Martić naredio je raketiranje Zagreba koje je trajalo dva dana, zbog čega je kasnije pred Haškim tribunalom osudjen na 35 godina zatvora. Snage nekadašnje RSK ispalile su tada na Zagreb 23 projektila, od kojih je poginulo šest osoba, a 176 je ranjeno.