Na današnji dan (23. oktobar) 1912. godine, pobjedom Prve srpske armije, pod komandom regenta Aleksandra Karađorđevića, nad turskom Vardarskom armijom Zeki paše, okončana je Kumanovska bitka, ključna u Prvom balkanskom ratu.
Velika pobjeda kod Kumanova bila je prva srpska pobjeda u Prvom balkanskom ratu i označila je skori kraj turske vladavine na Balkanu. Srpska vojska je posle više od 500 godina ponovo ovladala Kosovom, a posle Kumanovske bitke ušla je i u Skoplje, prestonicu Srpskog carstva iz 14. vijeka.
Uviđajući strategijsku važnost Ovčeg polja, visoravni istočno od Skoplja, načelnik štaba Vrhovne komande srpske vojske general Radomir Putnik i njegov pomoćnik pukovnik Živojin Mišić, smatrali su da bi se tu mogla odigrati glavna bitka između srpske i turske vojske. Zbog toga su naredili Prvoj srpskoj armiji da u što kraćem roku, u prodiranju ka jugu, spreči koncentraciju turskih glavnih snaga na Ovčem polju. U pokretu ka Ovčem polju Prva armija se zadržala na položajima severno od Kumanova, očekujući dolazak Treće srpske armije sa Kosova.
Turska Vardarska armija kretala se ka Kumanovskoj visiji, s namerom da srpsku vojsku što više zadrži ispred Ovčeg polja, gde je nameravala da vodi odsudnu bitku. Usled pretpostavke da će glavne turske snage biti na Ovčem polju i usled odsustva izviđanja, Prva srpska armije neočekivano je ušla u bitku posle iznenadnog napada turske Vardarske armije na položaje kod Kumanova 23. oktobra.
Turci su prvobitno imali više uspjeha, jer zbog slabog izviđačkog i obavještajnog rada srpska komanda nije imala tačan uvid u bojni raspored neprijatelja. Prva armija, je u trenutku kad su sukobi počeli, bila dosta udaljena od Druge i Treće armije. Glavni udar podnijela je Dunavska divizija prvog poziva pukovnika Miloša Božanovića, koja je imala i najteže gubitke, ali i odlučujuću ulogu. U dvodnevnim borbama posebno se istakao niži oficirski kadar srpske vojske, zahvaljujući čijoj su samoinicijativi naneseni snažni udari u turski raspored i elitna turska armija se u neredu i panici povukla ka Bitolju.
Trijumf je silno uzdigao moral srpske vojske i naroda i bio podloga kasnijih pobjeda u Prvom i Drugom balkanskom, kao i u Prvom svetskom ratu. Posle Kumanovske bitke, bilo je veoma malo velikih okršaja. Treća armija generala Bože Jankovića za svega tri dana oslobodila je Kosovo i Metohiju.
Categories: Društvo







