Projekcije UN-a o broju stanovnika koji će živeti u balkanskim i istočnoevropskim državama do 2100. godine nisu nimalo optimističke. Najlošiji scenario u regionu ima BiH, gde će se broj stanovnika gotovo prepoloviti (48,9 %). U lošijem položaju od BiH, koja je zauzela treće mesto, nalazi se Moldavija, koja će, prema ovoj projekciji, zabeležiti najveći pad stanovništva, čak 53,8 %, i  Bugarska, sa gubitkom stnovništva od 50,5 %.
Među prvih 30 država po gubitku populacije su i Srbija, koja će, prema projekcijama, 2100. god. imati 38,5 % manje stanovnika, Hrvatska 37,2 %, Crna Gora 30,2 % i Makedonija 28,8 %.  Najveći porast stanovništva predviđa se uglavnom u afričkim državama (među prvih 30 samo Irak nije sa afričkog kontinenta). Tako se predviđa da će broj stanovnika u Nigeru 2100. godine biti veći za 761 % i da će porasti sa sadašnja 24 miliona na 209 miliona. Ipak, demografi i ovako sumorne prognoze smatraju dosta optimističnim. Prema njihovoj proceni, puno pre 2100. godine ćemo  doći do ovih brojki, kako zbog iseljavanja, tako i zbog niskog prirodnog priraštaja, koji nas prati već godinama. Inače, smatraju demografi projekcije bazirane samo na vitalnoj statistici ukazuju da do 2050. godine u Republici Srpskoj neće biti više od 800 000 ljudi. Međutim, kada se u obzir uzmu i migracije, onda ćemo verovatno i puno ranije doći do populacije od samo 800 000.
“Prognoze ukazuju da se svake godine u RS u proseku smanji broj stanovnika za oko 5.000 zbog negativnog prirodnog priraštaja i za još oko 10.000 zbog iseljavanja, to je za oko 15.000 ljudi manje Tako je Hrvatska  u samo jednoj, 2017. godini, ostala bez gotovo 18 000 ljudi. U istoj toj godini BiH je ostala bez 7 628 osoba,  dok je Srbija godinu dana ranije izgubila neverovatnih 36 100 građana! Zajedno su ostale bez više od 60 000 osoba,  bez iseljavanja! Kada se ovim brojkama dodaju i one vezane za iseljavanje, tek se tada vidi koliko je sitacija alarmantna. Hrvatska nije jedina zemlja s demografskim negativnostima, iako je nezamisliv izostanak reakcija na prirodni pad stanovništva od gotovo 18 000 ljudi samo u jednoj, 2017. godini ili odlazak od gotovo 40 000 osoba iz Hrvatske po službenim podacima Državnog zavoda za statistiku. Ili po službenim podacima zemalja useljavanja vjerojatno i oko 80 000. Negativni su procesi svom silinom zahvatili i Bosnu i Hercegovinu i Srbiju, a potrebe za radnom snagom razvijenih europskih zemalja su svake godine veliki. Kad se samo izračuna razlika između ulaska u radni kontingent i izlaska iz njega jednogodišnjih dobnih skupina te potrebe; na razini Evrope iznose gotovo 5 milijuna ljudi, a samo Njemačke npr. preko 900 000! Godišnje! Europa naprosto prazni ove prostore i iz njih povlači najvrijednije, mladi i obrazovani ljudski potencijala bez ikakve naknade u interesu vlastitog gospodarstva, a u ime sloboda kretanja, otvorenih granica i sličnih političkih fraza. Ukupno je u Njemačku samo u 2016. godini iz Rumunjske, Poljske i Portugala npr. odselilo preko 600 000 ljudi! Može li se to dogoditi i u zemljama okruženja? Može, naravno u ovakvom gospodarskom zaostajanju i u ovakvim društveno-političkim prilikama. Izvor-foto:Agencije i portali