Društvo

NAŠ UGAO: U Nemačkoj usvojen novi zakon o doseljavanju radnika

Nemački parlament Bundestag usvojio je u petak paket zakona koji se odnose na migracije. Jedan deo zakona odnosi se na prava podnosioca zahteva za azilom i pravila prilikom proterivanja osoba za koje ne postoji pravna osnova boravka u Nemačkoj. Oko ovog paketa zakona, koji uglavnom predviđa pooštrenje za one na koje se oni odnose, se u Bundestagu vodila žestoka rasprava. Za zastupnike stranke Levica zakon, koji između ostalog predviđa kazne i za one koji pogođene obaveste o nastupajućem protjerivanju, je „rasistički“ dok se za Zelene radi o „crnom danu za demokratiju“ Relativno složno oko zakona o useljavanju stručnjaka Parlament je prihvatio zakon koji bi omogućio i regulisao useljavanje stručne radne snage izvan EU-a. No do koje mere se to tiče građana zapadnog Balkana za koje su i dosad važila posebna pravila?

No oko dela zakonskog paketa koji se odnosi na useljavanje stručne radne snage izvan zemalja Evropske unije, je vladalo, više manje, saglasje među zastupničkim klubovima u Bundestagu. Za desno populističku Alternativu za Nemačku (AfD) postoji opasnost da bi preko uvoza radne snage i eventualnim smanjenjem satnica, mogao nastati dodatni pritisak na domaće radnike. Tradicionalno privredi okrenuta Liberalno-demokratska stranka (FDP) takodje smatra da zakon sadrži previše ograničenja te da opet neće dovesti do željenog efekta privlačenja velikog broja stranih stručnjaka.

Nedavna studija Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) je ionako zaključila da Nemačka nije preterano konkurentna kad je u pitanju privlačenje kadrova na globalnom nivou.

Zakon otvoren za sva stručna zanimanja

Novi zakon se ne odnosi samo na vrhunske stručnjake nego i za sve one koji pronađu zaposlenje „koje odgovara njihovoj kvalifikaciji“. I to za sva zanimanja a ne samo za ona koje nemačka Agencija za zapošljavanje proglasi deficitarnima kao što je to bio slučaj i dosad. Velika novost je i ta da će onima sa stručnom kvalifikacijom biti omogućeno i da pre samog zaposlenja dođu u Nemačku kako bi ovde tražili posao. Taj boravak je ograničen na šest meseci a uslov je da se tražitelj može sam izdržavati. No najveća novost je da nemački poslodavac koji želi zaposliti radnika koji ne dolazi iz neke od zemalja Europske unije (ili Nemačke) više ne mora dokazivati da na EU tržištu nije uspeo pronaći adekvatnu radnu snagu. Zakon predviđa i „lakše i nebirokratskije“ priznavanje stranih stručnih diploma i uverenja. To bi se, između ostalog, postiglo tako da se spoje procesi izdavanja vize i priznavanja stručne diplome. Posebna pravila će vrediti za useljenike starije od 45 godina. Oni će dobiti dozvolu jedino u slučaju da im radni ugovor jamči zaradu od najmanje 3.700 eura bruto kako u starosti ne bi pali na teret države zbog premalih penzija.

No tu se dolazi do neuralgične tačke koja je i dosad, što je posebno bilo vidljivo u zemljama zapadnog Balkana, kočila brži pritok stručnjaka na nemačko tržište rada. Usko grlo procesa su dosada bila nemačka konzularna predstavništva u kojima su kandidati za iseljavanje mesecima a neretko i godinama čekali na termin za izdavanje vize za Njemačku. I to uprkos svim potrebnim dokumentima.

„Od svih zakona iz migracijskog paketa Zakon o useljavanju stručne radne snage je za mene najvažniji i najnužniji. No da bi on pokazao svoj učinak, duga čekanja za vizu moraju biti skraćena“, rekao je nemački ministar unutarnjih poslova i jadan od idejnih tvoraca novog migrantskog paketa Horst Seehofer tokom rasprave u Bundestagu.

No problem nije nov a sve dosadašnje mere Ministarstva inostranih poslova, koje je zaduženo za diplomatska predstavništva, a koja su trebala ublažiti katastrofalno stanje u konzulatima na zapadnom Balkanu, poput povećanja broja osoblja, nisu urodile plodom.

Ovisnost o poslodavcu

I Šejla Vojić iz projekta „Faire Mobilität“ Nemačkog saveza sindikata (DGB) koji pomaže novim useljenicama da se snađu na nemačkom tržištu rada, svedoči o 18-mesečnim čekanjima na vizu u zemljama zapadnog Balkana. Vojić se na upit DW-a osvrnula i na neke razlike u novodonesenom zakonu o useljavanju, koji se po svojoj definiciji odnosi i na građane zapadnog Balkana, i tzv. pravilu o zapadnom Balkanu.

Ovo pravilo je na snazi od početka 2016. godine i trebalo bi biti ukinuto do kraja 2019. a doneseno je nakon proglašenja zemalja zapadnog Balkana „zemljama sigurnog porekla“ što je praktično isključilo mogućnost sticanja političkog azila za žitelje ovih zemalja.

„Poboljšanje novog zakona o useljavanju stručnjaka u poredjenju s pravilom o zapadnom Balkanu je prie svega u delu koji se odnosi na dokaz poslodavca da nije pronašao adekvatnog radnika u EU-u.

S novim zakonom ovo pravilo, koje vredi kada je u pitanju pravilo o zapadnom Balkanu, otpada“, kaže Vojić za DW.

No i kod jednog i kod drugog postupka DGB vidi opasnost od zavisnosti od poslodavca. „Radna dozvola u okviru pravila o zapadnom Balkanu je vezana uz određeno radno mesto i određenog poslodavca. Iskustva su pokazala da radnici zbog ove zavisnosti često ne zahtevaju ostvarenje svojih prava i strahuju od otkaza“, kaže Vojić. Pravilo o zapadnom Balkanu za izdavanje vize nije uslovljeno kvalifikaciono -stručnom obrazovanju ili visokoškolsku diplomu što je kod novog zakona o useljavanju stručnjaka slučaj.

Novi zakon o useljavanju ili pravilo o zapadnom Balkanu?

No postavlja se pitanje hoće li se novi zakon o useljavanju radnika iz zemalja koje ne pripadaju Europskoj uniji i pravilo o zapadnom Balkanu nadopunjavati. Pravilo o Balkanu je zasad ograničeno do kraja ove godine. Novi zakon o useljavanju bi, po svoj prilici, trebao stupiti na snagu početkom 2020. Na pitanje DW-a u Ministarstvu za rad nisu konkretno mogli reći hoće li pravilo o zapadnom Balkanu ostati na snazi nakon 2019. „Pravilo o zapadnom Balkanu trenutno prolazi kroz proces evaluacije. Konačni izveštaj se očekuje krajem ove godine. Hoće li pravilo ostati na snazi i nakon ove godine, odlučit će se tek nakon završnog izveštaja“, saopšteno je DW-u pismenim putem.Izvor: Deutsche Welle

Categories: Društvo

Оставите одговор