Kada su u Srbiji u aprilu 2018. godine trgovci počeli da naplaćuju plastične kese mnogi su očekivali uvodjenje više reda u očuvanje prirode, stvaranje zdravije i čistije okoline-životne sredine. Onda je cena plastične tregerice bila dva dinara, a potom je usledila ‘’korekcija’’ cene pravdana veličinom i brzinom ‘’raspadanje kese’’. Tako su pod plaštom ‘’u borbi za zaštite životne sredine’’, kese počeli da naplaćuju svi trgovci, medjutim, kako tvrde iz organizacije potrošača mali je broj onih koji su ta dva dinara po kesi uplaćivali u eko-fondove. Akcija je dobila razmere epidemije, pa su odnedavno poljoprivrednici-povrtari, al najviše nakupci i preprodavci, na pijacama u Pčinjskom i Jablaničkom okrugu nakon merenja, krompira, šargarepe, cvekle, kupusa i drugih poljoprivrednih proizvoda kupce obavezno pitali: ‘’Imaš-nemaš kesu – dva dinara’’ i tako pet artikla 10 dinara?! Valja, medjutim, naglasiti da su nadležni iz Ministarstva za zaštitu životne sredine, kada je startovala akcija, naglašavali da Srbija, iako nije članica Evropske unije mora da poštuje njihove Direktive o ekologiji, kojom je ograničena upotreba na 90 kesa godišnje. Uz taj nalog iz Brisela, nadovezala se i odluke loklanih skupština iz Jablaničkog i Pčinjskog okruga, kojom se predviđa zabrana korišćenja i prodaje plastičnih kesa. To su najozbiljnije shvatili trgovci, a od skora i pijačari. Valja, medjutim, reći da Pokreti potrošača, ističu da nijedna trgovinska kuća, prema njihovim evidencijama nije sredstva od naplate kesa uplaćivala u ekološke fondove. Oni, takodje, podsećaju da je cilj naplate kesa da se potrošači demotivišu odnosno da ne kupuju kese, ali motiv trgovaca svakako nije briga o životnoj sredini već – samo profit.