Danas 2. januara Srpska pravoslavna crkva obeležava sećanje na Svetog Ignjatija, poznatog kao Bogonosac. Prema predanju, Gospod je, podučavajući svoje učenike smernosti, uzeo jedno dete i rekao: „Ko se ponizi kao dete ovo, onaj je najveći u Carstvu nebeskom“. To dete bio je Ignjatije. Kada je odrastao, bio je učenik Svetog Jovana Bogoslova, a kasnije episkop u Antiohiji, gde je prvi uveo antifonski način pojanja u crkvi.
To je pojanje za dve pevnice koje se izvodi tako da kad na jednoj strani prestane, na drugoj počinje, a ovaj način pojanja se Svetom Ignjatiju čudotvorno otkrio. U to vreme je car Trajan, prolazeći kroz Antiohiju u ratnom pohodu protiv Persije, čuo za Svetog Ignjatija i pokušao da ga savetima i pretnjama, čak ponudom senatorske titule, okrene od vere. Kad nije uspeo, naredio je da ga okovanog pošalju u Rim i bace u arenu pred zveri.
Teški put od Antiohije do Rima svetitelj je proveo u molitvi i želji da strada za svoga Gospoda. Lavovi su ga rastrgli u rimskoj areni 106. godine. Od svetitelja i mučenika ostalo je samo njegovo srce ispunjeno ljubavlju za Gospoda Isusa Hrista. Prema predanju, na današnji dan se ne rade teški poslovi, naročito ženski, kao što je predenje, tkanje, šivenje.
Ponegde se mesi kolač i deli deci, ali ih prvo povuku za uvo da što više porastu u novoj godini. Domaćice danas na poseban način hrane živinu: u krug, načinjen od položenog konopca, baca se specijalno spremljeno žito. To je dan kada je i krsna slava vladike vranjskog Pahomija. Za Ignjatija se veruje da ga je Hrist, još za života, uzeo u ruke dok je ovaj još bio dete i rekao: „Ako se ne povratite i ne budete kao deca, nećete ući u carstvo nebesko; i koji primi takvo dete u ime moje, mene prima“.
Ovaj drugi dan januara, slavi i Eparhija vranjska, kao krsnu slavu vladike Pahomija, kada se u znak sećanja na Bogonosca služi sveta liturgija, a potom u tu čast organizuje i trpeza ljubavi.
Već po tradiciji, 4. januara vladika Pahomije odlazi u Teslić, gde služi liturgiju svojoj pokojnoj majci, koja je umrla na taj dan.
Categories: Ljudi i događaji







