Više nema pečalbara, sada su oni preduzetnici, projektanti, konstruktori., biznismeni, naučni radnici, saradnici… I na ovaj sabor došli su uspešni Crnotravci, preduzimači, vlasnici građevinskih firmi i radnji, kao i preduzetnici u drugim oblastima. Skupu prisustvovuju poznati arhitekte Časlav, Rade, Stavra, Mile, koji su projektovali mnoge važnije zgrade u Crnoj Travi, Nišu, Beogradu, Kragujevcu, Frankfurtu, Torontu, Čikagu, a tu su i čuveni graditelji dimnjaka širom sveta, kao i Crnotravci iz Francuske, Nemačke, Švajcarske, Kanade, Amerike, Rusije. Skupu su, kao gosti, prisustvovali predstavnici Ministarstva prosvete, Ministarstva omladine i sporta i drugih ministartsava.
– U ovo vreme se na planini Tumbi tradicionalno održava vašar na koji dolaze žitelji nekoliko crnotravskih i lužničkih sela, pa smo rešili da organizujemo okupljanje Crnotravaca i u samoj Crnoj Travi, kako bi pokrenuli oživljavanja Crne Trave- kolevke neimarstva, kaže Slavoljub Blagojević, predsednik SO Crna Trava i dodaje da su mnogi pre podne bili na Tumbi, a uveče došli ovde Cilj je, veli Blagojević, da ljudi obiđu na rodna ognjišta, da se druže sa rođacima i prijateljima, da svojoj deci pokažu kraj u kojem su im rođeni preci. Sretnu se i popričaju crnotravski preduzetnici, razmene mišljenja o tome šta bi mogli da učine za svoj zavičaj.
Valja reči, a kako se čulo in a zajedničkom druženju da su Crnotravci ušli u neimarske legende kao ljudi koji su pola sveta izgradili, ali ne i svoj zavičaj. Zato bi većina njih volela da Crna Trava bude puna kao za Dan pečalbara i borovnice. U rasejanju je više od 100.000 Crnotravaca, a ovde su ostali samo stari.
Oživljavanje kolevke neimarstva mnogi vide u projektu ovdašnje Gradjevinske škole koja budućim srednjoškolcima nudi besplatan smeštaj i ishranu u ovdašnjem školskom internatu, al ii u uzgajanju i branju borovnice po kojoj obiluje ovaj kraj.
-U rodnom Darkovcu smo zasadili plantažu borovnice i ona, posle tri godine, daje odlične prinose. Cena se kreće od tri do četri evra i tražnja je velika, kaže Stanča Ristić, koji je na imanju svojih roditelja počeo da uzgaja borovnicu. Još desetak Crnotravac povratnika je krenulo sa zasadima borovnice.
